Porodična kuća čuvenog naučnika danas je muzej. Podiignuta je davne 1905. godine, a Jovan Cvijić je u njoj živeo je sa svojom suprugom Ljubicom. Za unutrašnju dekoraciju zadužen je bio Dragutin Inkiostri Medenjak, dalmatinski umetnik.
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh1HNqYEzJ6mgBIqt1iDbsKn3z9C9oYwz6tEjm12tiGHaJAxpTCkyV3KRoKEVsT8zvLpLbpDVq3rKu3nEBfldRJpHkOqJODPzsYOfJoWEVItJo5sAyqOjBYrb3892veAzAyItTFX8hlGKo/s200/33191563_875698989280191_2203366378021322752_n.jpg)
„U ovome miru Vaše kuće, gde ste
me ostavili, ja svaki dan stvaram nešto novo i bolje, a koliko bi stvorio još i
bolje kad me ne bi morile teške brige, koje mi ne daju ni misliti. Čisto osećam
kako ponekad rešavam poneku umetničku zagonetku u magli, pa sutra kad je u
vedrini gledam ne dopada mi se, te je počinjem ponovo. Od stvari ne treba ništa
da kupujete do ono što ste naumili. Ja sam svršio sve nacrte i komponovanje za
sve sobe sobe; sve je prosto, novo i lepo, a više svega čisto narodno, tako da
će se obistiniti ono što ste rekli“.
Kada zakoračite u hodnik kuće
očaraće vas njegov tradicionalan ali istovremno i moderan izgled. Oslikani
zidovi i tavanice, ukusni komadi nameštaja, materijali s folklornim motivima.
Bilo da krenete od Ljubičinog salona, salona za primanje ili Cvijićeve radne
sobe svuda vlada visoka estetika i elegancija, uz maksimalan komfor. Salon za
primanje je u celini ostao autentičan. U njemu se nalazi ručno pravljen nameštaj
s elementima secesije. U Ljubičino salonu nameštaj je presvučen vezovima i
tkaninama iz Cvijićeve kolekcije, prikupljene tokom mnogobrojnih putovanja.
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhLiHjvv5piSE9DL4QKZ6EdzT6UYMb_GxhHNFQE9LuDy2fe5KhBl_6kmmSEhbYgOltnfi9XxqwxtUWn7GuvcV0Zcyfz-zTw6a21gqbEUS0IbrupwlkEyGEYb2S3tIKlZEgtEyYj8cOJpgk/s200/33243611_875720662611357_1986142922352885760_n.jpg)
Za vreme II svetskog rata
Cvijićeva supruga, Ljubica, želela je da sačuva biblioteku i radni sto svog supruga,
te je knjige prenela u Geografski zavod Akademije nauka, miseći da će tu biti
bezbedne.
Međutim, tokom rata zgrada zavoda je pogođena, a ova biblioteka
uništena. Ljubica je preminula, a kuću su naslednici iz porodice Krstić
poklonili Muzeju grada Beograda.
Muzej Jovana Cvijića otvoren je za publiku 1968.godine. U njemu se nalazi skoro 1.500 predmeta, među kojima su rukopisi, prepiske, beležnice, fotografije, geografske karte, atlasi, knjige, umetnički i lični predmeti. Posebno se ističu Zlatna povelja Američkog geografskog društva iz Njujorka iz 1924. godine, karte Balkanskog poluostrva i Kraljevine Jugoslavije.
U bašti kuće je bronzana bista
Jovana Cvijića, koju je izradio vajar Vladeta Petrić 1965. Dve godine ranije,
ova kuća proglašena je i za spomenik kulture, kao Cvijićev dom i kao spomenička
celina autentičnog enterijera beogradske arhitekture s početka XX. veka. Osim
biste, u bašti se ističe i japansko drvo neobične lepote, koje je Cvijić svojeručno zasadio.
Нема коментара:
Постави коментар